| Autor |
Bure 10 litara za dunjevaču |
zile
Članovi
Poruka: 3
Lokacija: Beograd
Član od: 11.10.07 |
| Postavljeno 12.10.2007. 09:35 |
|
|
|
Hteo bih da kupim bure od oko 10 litara za čuvanje dunjevače. Interesuje me koje je drvo najbolje za tu vrstu rakije i gde se može kupiti takvo bure. |
|
| Autor |
RE: Bure 10 litara za dunjevaču |
zile
Članovi
Poruka: 3
Lokacija: Beograd
Član od: 11.10.07 |
| Postavljeno 13.10.2007. 18:49 |
|
|
|
Hvala Vam puno na odgovoru. S obzirom na to da nemam iskustva u čuvanju rakije u buretu, a želeo bih da probam s manjom količinom (10 litara), dopada mi se Vaša ideja da je držim u staklenom balonu. Samo, ostalo mi je još ne jasno, koliko meseci treba da na 15 dana pretačem rakiju, tj. koliko traje "zrenje" i da li je to uopšte ograničeno vremenom. |
|
| Autor |
RE: Bure 10 litara za dunjevaču |
zile
Članovi
Poruka: 3
Lokacija: Beograd
Član od: 11.10.07 |
| Postavljeno 14.10.2007. 19:19 |
|
|
|
Hvala Vam na odgovoru. |
|
| Autor |
RE: Bure 10 litara za dunjevaču |
pinter aleksinac
Članovi
Poruka: 7
Član od: 04.11.07 |
| Postavljeno 04.11.2007. 22:16 |
|
|
Bure pravljeno od drveta tresnje ili kajsije ne boji rakiju mnogo.Rakiju ne boji i kvalitetno staro bure koje je dobro preradjeno.Ja se pinterskim zanatom bavim vec godinama i pravim sve vrste i velicine buradi od bacvi do buradi od 5 litara i to sa staklenim dancima.
PINTERSKA RADIONICA MIHAJLOVIC DRAGAN MIHAJLOVIC
s.GLOGOVICA,ALEKSINAC
018/801-391 064/306 57 97 |
|
| Autor |
RE: Bure 10 litara za dunjevaču |
pinter aleksinac
Članovi
Poruka: 7
Član od: 04.11.07 |
| Postavljeno 11.11.2007. 18:29 |
|
|
|
Tacno je da bure od jasenovog drveta ne boji rakiju ali joj zato daje gorak ukus.Za bistru rakiju najbolje je napraviti bure od drveta tresnje ili kajsije i to u manjoj litraza 2 od 25 litara.Za tdetaljniji dogovor bi trebalo da se cujemo. |
|
| Autor |
RE: Bure 10 litara za dunjevaču |
pinter aleksinac
Članovi
Poruka: 7
Član od: 04.11.07 |
| Postavljeno 18.11.2007. 20:01 |
|
|
|
U principu drvo kajsije ili tresnje ne boji rakiju mnogo ali je redje srtukture,poroznije je pa se zbog toga preporucuje manja litraza da bi bio manji pritisak pri dnu bureta po jedinici povrsine a samim tim i manji gubitak rakije. |
|
| Autor |
RE: Bure 10 litara za dunjevaču |
pinter aleksinac
Članovi
Poruka: 7
Član od: 04.11.07 |
| Postavljeno 24.11.2007. 22:24 |
|
|
|
Ono sto zelite je moguce da se napravi ali je najbolje da se licno dogovorimo.Najbolje je da se javite telefonom radi detaljnijeg dogovora.Brojeve telefona imate u jednom od mojih predhodnih javljanja pa izvolite.Pozdrav! |
|
| Autor |
RE: Bure 10 litara za dunjevaču |
pinter aleksinac
Članovi
Poruka: 7
Član od: 04.11.07 |
| Postavljeno 07.03.2008. 22:08 |
|
|
|
Najboje je da u takvom buretu cuvate meku rakiju dok ne izvuce boju a onda tu rakiju prepeci.Ali ukoliko je drvo od koga je bure napravljeno iseceno u vegataciji onda tom buretu nema puno pomoci.Postoji jos jedna mogucnost a to je da brze pijete rakiju. |
|
| Autor |
RE: praktično |
morrib
Članovi

Poruka: 26
Lokacija: krnjevo
Član od: 09.04.07 |
| Postavljeno 11.03.2008. 20:28 |
|
|
Da bi bure manje otpustalo boju, postoji ipraktični način pripreme bureta za to. Na sledeći način: naliti bure sa hladnom vodom i pustiti da odstoji 24 časa, posle toga prosuti vodu, pa ga tretirati sa sledećim rastvorom. Na 100litara zapremine, u deset litra hladne vode rastvoriti 250gr, kaustične sode, takav rastvor sipati u bure i bure prokotrljati da rastvor dođe u dodir sa celokupnom unutrašnjom površinom bureta. Istu radnju ponavljati svremena na vreme u jednakim razmacima sledeća 3 sata, a može i više. Posle toga prosuti rastvor, isparati dobro bure, pa naliti sa hladnom vodom da odstoji sledeća 24 časa. Posle 24 sata vodu prosuti i dobro ga ocediti, i onda je spremno za upotrebu.
Mere opreza: Sve radnje raditi sa hladnom vodom, vodu sipati u sodu, a ne sodu u vodu. Koristiti rukavice gumirane, naočare zaštitne, paziti da nedođu deca u dodir sa rastvorom. Dobro obratiti pažnju gde prosuti rastvor sode i vode, i na bezaleni način neutralisati, najbolje sa velikom količinom hladne vode razblažiti do bezazlene koncentracije rastvora, takođe paziti da rastvor nedođe u domašaj domaćih životinja i živine!
Ovaj način pripreme bureta se zove ovinjavanje novih sudova, bez obzira dali su namenjeni prihvatu vina ili rakija, efikasnost je vrlo dobra u smislu, smanjenja boje u tečnosti , a dobijene iz drveta, kao i smanjenje tanina i drugih materija koje se oslobađaju iz drvetza od kojih je napravljeno bure. |
|
| Autor |
RE: Bure 10 litara za dunjevaču |
pinter aleksinac
Članovi
Poruka: 7
Član od: 04.11.07 |
| Postavljeno 12.03.2008. 22:13 |
|
|
Kao sto drvo upija rakiju tako ce upiti i zivu sodu ili kausticnu kako je vi nazivate.Ne znam da li ste vi primenili ovaj postupak ali ja ga ne bih preporucio. |
|
| Autor |
RE: Ovinjavanje |
morrib
Članovi

Poruka: 26
Lokacija: krnjevo
Član od: 09.04.07 |
| Postavljeno 13.06.2008. 21:35 |
|
|
|
Jedno vreme nisam bio u mogućnosti da se javljam na ovom forumu, i vidim da mnogi imaju rezervu prema predloženom načinu pripreme novih drvenih sudova za upotrebu. Ovaj način je jedan od najboljih za ovinjavanje i ako se pridržavamo upustva o načinu , onda ne treba imati nikakvu bojazan za zdravlje. Ovaj način ovinjavanja se primenjuje već nekoliko stotina godina u svetu, i jedan je od najboljih! |
|
| Autor |
RE: Bure 10 litara za dunjevaču |
bacvar Djurdejnovac Hrvatska
Članovi
Poruka: 2
Član od: 12.02.09 |
| Postavljeno 12.02.2009. 09:47 |
|
|
ENOLOŠKE TRIJESKE OD SLAVONSKOG HRASTA
PROIZVODNJA PEPEL – CO / Đurđenovac, Slavonija
Specijalizirana proizvodnja hrastovih bačava 5 - 100 litara
Specijalizirana proizvodnja enoloških trijeski od slavonskog hrasta
Hrastove enološke trijeske su dragocjena alternativa bačvama za fermentaciju i sazrijevanje vina. Hrastove se bačve koriste širom svijeta za dozrijevanje vrhunskog vina. Bačve pružaju polaku oksidaciju vina te prijenos tanina i aromatičnih sastojaka. I trijeske omogućavaju taj prijenos pod uvjetom da je iste kvalitete kao i hrastova bačva, ali oni ne potiču sporu oksidaciju, iako sadržavaju malu količinu zraka.
Odgovori na slijedeća pitanja samo su smjernice koje će svaki proizvođač vina ili rakija prilagoditi svom načinu.
KOJA SE KOLIČINA TRIJESKI DODAJE?
U praksi, predlažemo doziranje od 4- 8 g po litri vina ili rakija.
Ustvari, na korisniku je da odluči. To ovisi o intenzitetu koje želi da hrast daje tekućini.
Neki korisnici preferiraju pripremu koncentrata, na maloj količini tekućine sa visokim razmjerom doziranja (npr. 20g/l), te ih tada izmiješaju s ostatkom vina. Treba imati na umu da je biljeg koji naše trijeske daje vinu ili rakijama sličan onomu kojeg mu daje nova bačva - znači, prilično jak.
KAKO DODAJEM TRIJESKE VINU?
2 su moguća perioda kada se mogu koristiti trijeske:
a) Za vrijeme fermentacije: Jednostavno stavljamo u tekućinu za vrijeme fermentacije. Tanini također pomažu da se stabilizira boja i učvrsti voćni karakter tekućina.
Tijekom sazrijevanja tekućina: trijeske omogućavaju fleksibilnost i dozvoljava korisniku da motri na razvoj tekućina.
KOLIKO DUGO OSTAVITI TRIJESKE U DODIRU S VINOM?
Ako ih koristite prilikom fermentacije, očito je da ih ostavljate tijekom fermentacije. Ako ih ostavite tijekom dozrijevanja, tada je bolje da ih ostavite od 4 do 8 tjedana, ovisi o kvaliteti koju tražite. Ekstrahiranje je vrlo brzo i nakon 3 do 6 tjedana sve je gotovo, ali znamo da je potrebno vremena za integraciju s tekućinom.
MOGU LI UPOTRIJEBITI TRIJESKE U BAČVAMA?
Naravno. Nakon 2-3 berbe, bačva je neutralna, što se tiče arome. Dodavanje trijeski svojoj "staroj" bačvi način je da joj produljite mladost.
KAKO DODAJEM TRIJESKE VINU ILI RAKIJAMA?
Možete ih dodati direktno u spremište ili u bačvu, ili u mrežicu koja se ne otapa u alkoholu.
TREBA LI ŠTO POSEBNO NAPRAVITI PRIJE NEGO DODAM TRIJESKE VINU?
Iako trijeske nisu sterilne, savršeno su čiste. Teoretski, ne trebate nikakav poseban tretman.
Najbolje je enološke trijeske upotrijebiti odmah po prijemu jer su tada najsvježije pečene.
GDJE DRŽATI TRIJESKE PRIJE UPOTREBE?
Važno je izbjeći skladištenje trijeski sa proizvodima jakog mirisa (npr. prašak za rublje).
KOJE SU RAZLIKE IZMEĐU RAZLIČITIH VRSTA PEPEL-CO TRIJESKI?
PEPEL-CO proizvodi 3 vrste trijeski.
Razlika između male i srednje veličine je u brzini ekstrahiranja, zbog omjera površine/volumena. Brža ekstrakcija manjih trijeski, pogodnija je za upotrebu tijekom fermentacije.
Različiti tostevi razvit će različite arome i okuse u hrastu. Medium (srednji M) i medium+ (srednji plus M+) tost imat će okus po vaniliji, dok će heavy (žešći H) toast razviti dimast, prženi biljeg.
U ČEMU JE RAZLIKA IZMEĐU PEPEL-CO proizvodnje trijeski i konkurencije?
Mi imamo stroga pravila o sirovinama Trijeske se proizvode od dužica koje su debele 25 mm i sušene su vani maksimalno 18 mjeseci, što je jednako trogodišnjoj dužici bačve sušenoj na zraku (prodor zraka 10 mm/god). Tada se one izrezuju i tostiraju. Naše trijeske uvijek su svježe, jer se proizvodi po narudžbi vinarije. Ne proizvodimo velike količine za lager, već isključivo ih pržimo prije stavljanja u inox kontjenere. Dok francuski i američki čips stoji dugo na lageru, jer se proizvodi za svjetsko tržište i gubi svoju svježinu, koja je itekako bitna za dozrijevanje vrhunskih vina u inox kontejnerima.
DOZRIJEVANJE ŽESTOKIH ALKOHOLNIH PIĆA S PEPEL-CO ENOLOŠKIM TRIJESKAMA OD SLAVONSKOG HRASTA ?
Naše dugogodišnje testiranje enoloških trijeski sa žestokim pićima pokazalo se vrlo uspješnim.
M paljenje se koristi za bijela vina i rakije šljivovice.
M+ paljenje stavlja se u crna vina.
H paljenje stavlja se u rakije koje trebaju zadržati bijelu boju, a dobiti biljeg hrasta.
Naravno, na svakom proizvođaču alkoholnih pića je da si može napraviti onaj omjer koji njemu, kao stručnjaku, te njegovom tržištu kao potrošaču najbolje odgovara.
Iz naše prakse i suradnje sa različitim vinarijama i destilerijama, mogu se kombinirati tostevi.
|
|